163. izdanje programa Drugo ime za slobodu:
Pojava gentrifikacije u samom startu se odnosila na obnove starih zgrada ili starih, zapuštenih dijelova grada, ali je jako brzo poprimila neka druga značenja. Uskoro se pojavljuje praksa da se povećanjem rente, svaka zgrada može pretvoriti u poželjnu lokaciju za gradnju. Naime, ovakvim se obnovama postiže novo gomilanje bogatstva dok se autohtona kultura zajednica raskida i gura na periferiju. Nakon toga nastaju čitavi novobnovljeni kvartovi za imućne ljude koji kupljene kuće niti ne koriste, već ih samo posjeduju. Kao jedna od posljedica nestaje i život koji se vodi “između zgrada”. O potrebi urbanističke re-edukacije kao i o utjecaju gentrifikacije na današnji svijet razgovarali smo sa arhitekticom i urbanisticom Senadom Demirović-Habibija.
Ovih dana bili smo svjedoci nestanka još jednog starog mostarskog drvoreda, jednog zelenog otoka u gradu. Ljudi u ovim trenucima obično kažu kako su drveća korisna, ali obično se pomisli samo na zaštitu od sunca i proizvodnju kisika. No, konkretnije, uz navedeno, drveće u gradu fotosintezom pomaže borbi protiv zagađenja, sprečava kišnim vodama stvaranje poplava, te stabilizira temperaturu grada, što može dovesti do manjih troškova grijanja. Osim toga, bogate zelene površine pokazuju sposobnost pozitivnog utjecaja na mentalno zdravlje. Zbog ovakve složenosti postupanja sa urbanim drvećem, u svijetu se već razvila znanost Urbano šumarstvo. O tome kako se na drugim mjestima nose sa ovakvim zadacima razgovaramo sa arhitekticom i istraživačicom Arminom Pilav.
131. epizoda Onomatobleje donosi povratak Omera Hodžića. Pored njega, sa Zdenom komentiramo invaziju američkog sabora, a sa Dujom imamo kratak osvrt o sječi stabala u Mostaru za vrijeme njegove recentne "urbanizacije".
Comments