U novom ciklusu projekta Mostovi Hercegovine i dalje pažljivo osluškujemo tajne njenih jedinstvenih prirodnih bogatstava, ali nas zanimaju i putevi njene graditeljske baštine te raznovrsna arhitektura njenih gradova. U posebnom fokusu su i njeni ljudi - prošlo i savremeno teatarsko, književno i pjesničko stvaralaštvo, kao i muzičke scene koje je izrodila.
Sezonu 2021/2022 čine četiri istraživačka područja: urbanizam, arhitektura i ekologija; putopisi, hodopisi, poezija; alternativna muzička scena i hercegovačka teatarska scena.
A evo šta smo sve otkrili u posljednjih godinu dana:
Mostovi Hercegovine 2.0
(Arhitektura, urbanizam, ekologija)
Doktorica tehničkih nauka iz oblasti arhitekture i urbanizma, posvećena temama urbane antropologije i kulturne rekonstrukcije. Bitno je istaknuti njen angažman na nizu radova na obnovi stare gradske jezgre Mostara i Počitelja. Osnivačica je Urbane kuće IDEAA, laboratorije posvećene istraživanju odnosa arhitekture, urbanizma i pravih potreba društva.
Editor in Chief
(Poezija, putopisi, hodopisi)
Anita Pajević jedna je od najuspješnijih domaćih pjesnikinja, moderatorica niza pjesničkih i teorijskih programa i književnih projekata. Dobitnica prve nagrade Mak Dizdar za najbolji neobjavljeni pjesnički rukopis 2015. godine za zbirku Perlinov šum. Aktualnu zbirku Redukcije objavila je 2019. godine. Na AbrašRadiju uređuje i vodi emisiju Poeziju na štrikove.
Assistant Manager
Damir Avdić
(Alternativna muzička scena)
Damir Avdić Diplomatz legendarni je i vrlo aktivni bh muzičar, pjesnik, pisac i performer. Na sceni je praktički od tinejdžerske dobi, a nakon rata postaje slavan po svojim jedinstvenim, bučnim i iskrenim scenskim nastupima, u kojima kombinira suvremeni zvuk sa pionirskim stavom underground scene. Stari prijatelj OKC Abrašević.
Programming Editor
(Teatarska scena)
Teatrolog, pisac i profesor estetike, dugogodišnji kulturni radnik u sklopu OKC Abrašević. Koordinator projekta Kreativna Europa. Urednik AbrašRadija. Uređuje i vodi Kritički zabavnik, radijsku emisiju posvećenu aktualnoj filmskoj, književnoj, muzičkoj i pozorišnoj sceni. Mentor i projektni asistent.
Art Director
Mentori/ce:
Terenska istraživanja: Hutovo blato (19/12/2021)
Na području Parka prirode Hutovo blato djeluju četiri vode: Neretva, Krupa, Trebišnjica i Bregava, a park čini šest jezera: Svitavsko, Škrka, Jelim, Drijen, Orah i Deran.
Zaštitni znak Hutovog blata svakako su njegovi leteći stanovnici: čaplja danguba, blistavi ibis, patka njorka, mali vranac i brojni drugi. U mjesecu maju, kada letači dolaze da se razmnožavaju, ovdje se nađe i preko 100 vrsta ptica.
U mjesecu oktobru se, pak, ovdje opet skupljaju na putu za jug. Bitno je istaknuti i da se na Hutovom blatu nalazi i jedna od najvećih kolonija vilinog konjica.
Plovidbom Hutovim blatom završili smo dio naših terenskih istraživanja za 2021. godinu.
Mogorjelo, Čapljina (19/12/2021)
Naša druga destinacija u sklopu terenskih istraživanja bilo je Mogorjelo. Ovaj neprocjenjivi spomenik kulture poveo nas je dalje putevima naše antičke baštine. Tek kilometar od Čapljine, skriveni u čempresima, ostaci kasnoantičke rimske vile rustike čuvaju priču o kontinuiranom obnavljanju.
Najstariji dijelovi Mogorjela potječu još iz 1. vijeka kada je prostor korišten kao centar za zemljoradnju koji je opskrbljivao rimski grad Naronu. Centar je izgorio u 3. vijeku, nakon čega je u 4. obnovljen u velebnu rimsku utvrdu i pretvoren u dominum (državno imanje), a kasnije i u castrum (vojni logor). Utvrda je imala funkciju obrane grada i okolice. Krajem 4. vijeka srušili su je Vizigoti, da bi u 5. vijeku unutar preostalih zidina bile podignute dvije ranokršćanske bazilike.
O etimologiji naziva postoji više teorija. Jedna kaže da Mogorjelo slijedi iz činjenice da je na lokalitetu 'mnogo gorjelo', dok druga pretpostavlja posvećenost Sv. Hermagori-Mogoru. Obzirom na karakterističnu floru, visoku borovu šumu oko samog lokaliteta, prepoznaje se i njegov sepulkralni karakter.
Kroz historiju, značaj i potencijale lokaliteta Mogorjelo provela nas je alpinistica, avanturistica i promoterka turističkih dragulja Hercegovine Stanislava Borovac
Daorson, Ošanići kod Stoca (18/12/2021)
U sklopu terenskih istraživanja projekta Mostovi Hercegovine 2.0 obišli smo zajedno s našim mentorima i učesnicima antički grad Daorson iznad sela Ošanići kod Stoca. Ovaj helenizirani ilirski grad svojom pojavom podsjeća na antičke grčke gradove, pa otud nosi i nadimak hercegovačka Mikena.
Predavanje o Daorsonu, njegovom historijskom, kulturnom i identitetskom značenju i značaju održao je historičar umjetnosti Nikola Rončević:
'Vjetar koji je bridio na otprilike 280 m nadmorske visine podsjetio nas je na razliku između čitanja o značajnim lokalitetima, poput Daorsona i toga kako je uistinu prisustvovati, naći se pod megalitskim zidinama koje su impozantne čak i u formi ruine. Možemo samo zamisliti kako su u svojoj punini demoralizirajuće djelovali na Delmatskog ratnika 43. g.p.n.e. Ta godina bila je ujedno i sumrak ovog grada. Nažalost, povijest je često povijest ratovanja, pa često zanemarujemo i druge aspekte života u prošlosti. Zato je važno doći na lice mjesta, doći na Daorson, dotaknuti ove kamene blokove, osjetiti ih i duhovno se povezati sa prošlošću, jer su se tog kamena doticali ljudi koji se u svojim snovima, nadanjima, željama i filozofskim pitanjima nisu razlikovali od nas.'
Arhitektonska šetnja Mostarom:
Šetnjom po tradicionalnim, izvornim mostarskim četvrtima Brankovcu, Mejdanu i Starom gradu naznačili smo kraj prve faze rada na projektu Mostovi Hercegovine 2.0, faze u kojoj su mentori na teme arhitekture, urbanizma i ekologije, poezije, putopisa i hodopisa, alternativne muzičke scene i teatarske scene Hercegovine, održavali predavanja preko interneta. Arhitektonsku šetnju, uz učešće koordinatora projekta te još dva mentora i njihovih mentija, provela je arhitektica i mentorica Senada Demirović-Habibija.
Početno mjesto sastanka bilo je ispred Narodnog pozorišta Mostar a razgovor je krenuo na stepenicama Bajatove ulice u Brankovcu, ispod Sahat kule gdje je pod vodstvom mentorice razvijen dijalog koji je obuhvatao širok raspon tema. Razgovarali smo o obradi I korištenju kamena u kućama, dvorištima i stepeništu, o samim starim kućama i njihovoj gradnji, te o tome koliko danas postoji klasični građanski način korištenja javnog prostora. Nakon ovoga predavanja-razgovora, spustili smo se prema ulazu u Stari grad i pored Tepe skrenuli na usamljeni trg Majdan. Još jedan tradicionalni mostarski javni prostor koji egzistira nekorišten. Na tom prostoru sada dominiraju ruševine nekadašnje zgrade Doma JNA te upravo završni radovi na obnovi Atik-džamije, a odmah pored nje nalaze se duge stepenice koje vode prema obali Neretve. Na ovom mjestu podsjećali smo se neobnovljenih mjesta kulture, prostora koji se nalaze i sa druge strane Neretve, mentalnog povezivanja s njihovim nekadašnjim oblicima.
Realizaciju projekta Mostovi Hercegovine podržao EUNIC BiH: Ambasada Italije, Nizozemske i Slovenije, Austrijski kulturni forum Sarajevo, Goethe Institut, Institut francais, EU Info Centar u BiH i British Council.
EUNIC – European Union National Institutes for Culture (Nacionalni instituti kulture Evropske Unije) je evropska mreža organizacija koje se bave kulturnim odnosima. Zajedno sa svojim partnerima u više od 90 zemalja svijeta i sa mrežom od preko 120 EUNIC clustera oživljava evropsku saradnju na polju kulture, oslanjajući se na veliko iskustvo svojih članica iz svih država članica EU i pridruženih zemalja.
