Predstavljamo vam i treću, posljednju u nizu radijskih reportaža o mostarskoj deponiji Uborak.
I ulaskom u treću deceniju XXI. stoljeća, deponija Uborak, promatrajući je s poprilične udaljenosti, podsjeća na brežuljak šarenog i haotično nabacanog otpada. Na samo jednoj mjestu, od tri bazena za odlaganje smeća iz cijele Hercegovine, izdiže se brdo visoko 35 metara, brdo nastalo višedecenijskim odlaganjem otpada, bez reda, nasumično i nezakonito. Zastarjela regionalna deponija predviđena za odlaganje isključivo komunalnog otpada iz Mostara i okolnih gradova regije, prijetnja je po okoliš i ljude već dugo vremena. Osim što su gradske vlasti zahtjeve za izmještanjem ovog nezbrinutog i nesnošljivog brda smrada dugi niz godina ignorirale, ispostavilo se i da se tu nesmetano odlagao ne samo toksični dehidrirani mulj sa mostarskih prečistača, nego i leševi ubijenih pasa lutalica i brucelozom zaraženih ovaca, te sanitarni i medicinski otpad.
Skandalozni podaci do kojih je došla Mreža Naše društvo, naime kompletan nacrt modela dugogodišnjeg financijskog kriminala i protuzakonitih radnji Gradske uprave, Ureda gradonačelnika, te niza gradskih odjela nadležnih za sprovođenje komunalne potrošnje i održavanje čistoće grada, tokom maja mjeseca 2019 godine dopunjeni su s dodatno poražavajućim, i ovoga puta krajnje zastrašujućim novim informacijama. U dehidriranom mulju sakupljenom u pročistačima otpadnih voda u južnom dijelu grada, deponiranom potom na odlagalište otpada Uborak, pronađena je nekolicina supstanci opasnih po čovjeka i okolinu. Crveni alarm upalila je prisutnost izvjesne količine PCB-a u gradskoj kanalizaciji, što govoriti o prisustvu otrova poznatijeg i kao piralen. Ova kancerogena i mutogena tvar praktički je bojni otrov, u svijetu zabranjen 70-ih godina prošlog stoljeća. Za ilustraciju je činjenica da samo jedna litra piralena može otrovati 10 milijuna kubika zemlje i vode. Slučaj pljačke trenutno se nalazi na kantonalnom Tužiteljstvu koje sporo, ali aktivno sastavlja prikupljene informacije o slučaju. Ništa od dugogodišnjeg potkradanja i obmanjivanja građana i javnosti, a posljedično i trovanja stanovništva PCB-om nije bilo moguće bez potpisa pet čelnih ljudi Mostara protiv kojih je krivična prijava u kantonalnom tužiteljstvu podignuta sredinom zime 2019. Od proljeća te godine deponija Uborak ponovo je postala poprište sukoba ljudi koji se bore za zdravlje građana Mostara i stanovnika doline Neretve, te korumpirane i odnarođene vlasti, koja ispred zdravlja i života građana, postavlja vlastitu financijsku dobit i zadržavanje na vlasti po svaku cijenu.
U proteklih 6 mjeseci, u produkciji AbrašRadija, mogli ste pratiti reportažnu radio trilogiju kroz koju smo prezentirali probleme vezane za deponiju Uborak i komunalne usluge u Mostaru.
U prvom radijsko-reportažnom uradku vratili smo se u osamdesete godine XX. stoljeća gdje smo slušateljima zornije približili ozbiljnost ovog problema koji se do danas naziva „ekološkom bombom“ u srcu Hercegovine, odlagalištem smeća koje prijeti zdravlju građana, rijekama Hercegovine i Jadranskom moru. Pod kraj osamdesetih pitanje odlaganja smeća u Mostaru predstavljalo je ozbiljan ekološki, ali i društveni i politički problem. Početak devedesetih XX stoljeća, ujedno i početak krvavog rata na Balkanu, zaustavio je intenzivne pokušaje zatvaranja pomenutog odlagališta, kao i izmještanja deponije otpada van Grada, te iznalaženje novih tehnoloških i pro-ekoloških rješenja za kvalitetno zbrinjavanje otpada u Mostaru i Hercegovini.
U drugom dijelu radijske trilogije, kronološki smo prošli kroz devedesete godine XX. stoljeća, odmah nakon stravičnih ratnih dešavanja koja su kroz dvije godine opustošila Grad. Deponija se novcem međunarodne zajednice obnovila i ponovo počela primati otpad.
Predstavljamo vam i treću, posljednju u nizu radijskih reportaža o mostarskoj deponiji Uborak.
Govore: Ahmed Džubur, Nijaz Hodžić, Abdurahman Bećirović, Amna Popovac, Samija Kazazić i Omer Hujdur. Autor: Husein Oručević.
Poslušaj:
Reportaža je realizirana u sklopu ekološke platforme ZEMLJA-VODA-ZRAK, a uz financijsku pomoć BHRI-a, programa Međunarodne organizacije za migracije u BiH.
Comments